Pasifika Programmes

Fonofale Model

O le soifua manuia o le tagata e fa’atusaina i se fale e lagolagoina e puipui e fa – o le itū fa’aletino (tino), o le itū fa’alemafaufau ma fa’alagona (mafaufau), o le itū fa’aleagaga (agaga), ma le itū fa’aleaiga ma fa’alapotopotoga (aiga).

Pe a mausalī ma paleni nei itū uma, ona ausia lea o le soifua manuia o le tagata.

Fonua Model

Koe mo’ui lelei ha taha, oku hangē ha holisi e fā, o tokoni ki he fokotu’u ha fale.

Koe tafa’aki fakatu’asino (Sino), tafa’aki me’a faka’atamai moe fakaloto (‘Atamai), tafa’aki ‘ae fakalāumalie (Laumālie) pea mo e tafa’aki hono tauhi va fakafāmili moe fakasōsiale (Fāmili).

Koe taimi pe ‘oku malohi mo palanisi ai ‘a e ngaahi tafa’aki kotoa ko’eni, pea e mo’ui lelei leva ‘a e tokotahá ko’eni.

Poupou e ā

 Ko te tūrangā ōranga o te tangata kua āite ki tētai are tei pānge ia e te au pāruru e ā: te tūrangā o te kopapa, te tūrangā o te manako e te manako ngākau, te pae vaerua, te kōpū tangata e te matakeinanga.

Me kāre ake tētai o tēia au tūrangā, me kāre kua paruparu, ka tukē te ōraanga.

Te Whare Tapa Whā Model

Ko te oranga o te tangata e tū ana i runga i ngā pou e whā — te taha tinana (physical), te taha hinengaro (mental), te taha wairua (spiritual), me te taha whānau (family). Mā te taurite o ēnei e ora ai te tangata.

Vanua Model

Na bula vinaka e vakavuna mai na veiwekani ni tamata kei na vanua, na matavuvale kei na lotu. E tokona na bula taucoko ena veika vakayago, vakasama, vakayalo kei na bula vakavanua.

Fonua Mo E Tagata

Ko e moui mitaki e tupu mai he fakafetuiaga he tagata, fonua, mo e magafaoa. Ko e paleni he tino, loto, agaga mo e lalolagi e lagomatai e moui mitaki.